U Rwanda rwashyizeho gahunda nini yo kubungabunga ubutaka no gutegura imikoreshereze yarwo mu buryo burambye, igiye gutwara Miliyari 9.2 z’amadolari ya Amerika mu myaka 25 iri imbere. Ni imwe mu mishinga minini igihugu cyigeze kugerageza mu rwego rwo kurengera ibidukikije, kongera umusaruro w’ubuhinzi no guhangana n’ihindagurika ry’ikirere.
Mu nama y’Abaminisitiri yateraniye ku wa 28 Ugushyingo
2025, Leta yemeje ku mugaragaro politiki n’ingamba nshya zo gucunga ubutaka mu
buryo burambye (Sustainable Land Management – SLM), izahindura imikoreshereze
y’ubutaka, uburyo ubuhinzi bukorwa, uburyo amashyamba acungwa ndetse n’uko
abaturage babana n’umutungo kamere. Iyo gahunda izashyirwa mu bikorwa kuva 2025
kugeza 2050 mu byiciro bitatu, aho buri cyiciro kigira ibyo kihatse birimo
gutera amashyamba mashya, kurwanya isuri, gukora amaterasi no kubungabunga
ibishanga.
- Kongera
ubutaka buhingwa no kubwimurira mu misozi itari ifite ubushobozi bwo
kwihanganira ubutaka bukomowe.
- Ihindagurika
ry’ibihe ryatumye amazi amanuka ku muvuduko mwinshi, agakuraho ubutaka
butsikaye.
- Gukoresha
ubutaka nabi nko guhinga ku misozi idahinzwe mu buryo bwa kijyambere.
- Gutakaza
ubutaka bwera
- Kugabanuka
kw’umusaruro w’ubuhinzi
- Kongera
imyuzure mu minsi y’imvura
Haracyari:
- Ubutaka
buba bushinzwe imyaka idakwiye agace
- Ubuhinzi
budafite amaterasi
- Gukoresha
imirima yo mu misozi miremire
- Nko
kwishyura abahinzi ku musaruro mwinshi, bigatuma bahinga cyane bakangiza
ubutaka.
Gutera amashyamba mashya no gusana ayangiritse
Hazaterwa hegitari zirenga miliyoni mu myaka 25 iri imbere.
Kurwanya isuri mu buryo bugezweho
Harimo amaterasi y’indinganire, ibigega bifata amazi, n’imiyoboro icunga neza
amazi atemba.
Kubungabunga ibishanga n’inkengero z’imigezi
Ibikorwa by’ubushakashatsi no gukurikirana imikoreshereze y’ubutaka
Inzego nka NLA (Ikigo cy’Igihugu cy’Ubutaka) zizakora ibishushanyo mbonera
bishya.
Guteza imbere ubuhanzi bushobora guhangana n’ihindagurika ry’ibihe
- Gutera
amashyamba menshi mu misozi ya Huye, Nyamagabe, Musanze n’ahandi
- Gukora
amaterasi ku butaka burenga hegitari 40,000
- Kubaka
ibidamu by’amazi 50
- Kongera
ingamba zo kurwanya isuri
- Gukora
ibishushanyo mbonera bishya bigenderwaho mu gutuza abaturage
- Gukomeza
ubushakashatsi ku btaka
- Gukomeza
gufata neza amashyamba
- Gukoresha
ikoranabuhanga rigezweho mu gucunga ubutaka
- Gukora
imishinga minini yo gufata amazi
- Ingoboka
ya Leta
- Imishinga
ya Green Climate Fund
- Ubukungu
bwihariye bwa private sector
- Inka
ya Afurika ku bidukikije (Africa Land Restoration Fund)
- Partners
mpuzamahanga nka UNEP, UNDP, FAO
- Kugabanuka
kw’isuri
- Kuzamuka
kw’ubutaka bwera
- Kugabanuka
kw’imyuzure yangiza imyaka
- Ubuso
bw’amashyamba burenga 30%
- Ubutaka
bwera bwiyongereyeho 25%
- Amashanyarazi
akomoka ku bidukikije ku kigero cya 70%
- Ubuhinzi
bushingiye ku ikoranabuhanga ku kigero cya 80%
Mu gihe ubutaka ari umutungo muto mu buso ariko bukaba ari
bwo bwifashishwa na benshi mu mibereho ya buri munsi, iyi gahunda ije mu gihe
igihugu cyongeye kugaragaza igabanuka rikabije ry’ubutaka buteyeho amashyamba,
kongera kwibasirwa n’isuri, imyuzure n’ihindagurika ry’ibihe rigira ingaruka ku
musaruro w’ubuhinzi n’ubukungu bw’igihugu muri rusange.
Ubutaka bw’u Rwanda bwagiye bukoresha mu buryo butandukanye
mu myaka irenga 40 ishize. Hagati ya 1984 na 2015, hejgitari zirenga 235,192
z’amashyamba zatakaye – bingana na 45,27% by’ubuso byari bihari.
Impamvu nyamukuru zagaragajwe n’inzego z’ibidukikije
zirimo: Izo mpinduka zagize ingaruka zikomeye ku musaruro w’ubuhinzi,
ubwinshi bwa maji ku misozi, ndetse no ku bukungu bw’igihugu.
Hagati ya 2010 na 2015, ubutaka buhingwa bwari
bwiyongereyeho hejgitari 205,000, bingana na 8%. Ariko iyo myitwarire yo
gushaka ubutaka bushya bwo guhinga yatumye habaho ibibazo bikomeye birimo
kubura amashyamba n’ubwiyongere bw’isuri.
None nyuma y’imyaka ibiri gusa, ubuso buriho amashyamba
bwiyongereye kuri 725,000 ha bavuye kuri 618,000 ha mu 2019 – ni intambwe
nziza, ariko idahagije mu kuziba icyuho cy’imyaka 30 y’ihindagurika.
Gahunda yo gucunga ubutaka mu buryo burambye igamije
gukemura ibibazo bikomeye birimo:
Isuri isenya hegitari zirenga 980,000 buri mwaka, bigateza:
Imigezi mu bice bimwe bya Kigali, Musanze, Rubavu na Huye
yakunze kuzura, naho i Kayonza, Nyagatare na Bugesera hakagaragara amapfa
yorohera.
Gahunda nshya ya Leta igizwe n’ibikorwa bikurura amaso
byinshi, birimo:
Ibishanga bizakorerwamo ubuhinzi burambye butangiza
ubutaka.
Harimo gukoresha imbuto zihanganira ubushyuhe n’imvura
nyinshi.
Gahunda izashyirwa mu bikorwa mu byiciro bitatu:
Icyiciro cya 1 (2025 – 2030): Miliyari 2.3$
Icyiciro cya 2 (2031 – 2035): Miliyari 1.8$
Icyiciro cya 3 (2036 – 2050): Miliyari 5.0$+
Uko amafaranga azatangwa
UBUZIMA BW’ABATURAGE: UBUCURUZI N’UBUHINZI BIZUNGUKA IKI?
🔸 Kongererwa
umusaruro w’ubuhinzi
Abahinzi bazabona inyungu mu:
🔸 Amakoperative
y’ubuhinzi azabona imbogamizi nke
Mu turere nka Rutsiro, Gisagara, Nyaruguru na Burera,
amakoperative akunda guhura n’ibibazo by’isuri izagenda igabanuka.
🔸 Gufata
amazi bizakemura amapfa
Ibikorwa byo kubaka ibigega bya litiro miliyoni 1000
bizafasha cyane iburasirazuba ry’igihugu.
🔸 Kongera
imirimo
Ni umushinga uzatanga imirimo irenga 300,000 mu myaka 10 ya
mbere.
Inzobere mu buhinzi bwabitanzeho ibitekerezo:
1. Save Environment Initiative – Kubwimana Concorde
Ati:“Gucunga ubutaka ni ingenzi ku musaruro w’ubuhinzi, kurwanya isuri no
gufata amazi ku misozi. Iyi gahunda izagira akamaro gakomeye mu guhangana
n’ingaruka z’ibihe.”
2. Ikigo cy’Ubutaka (NLA) – Marie Grace
NishimweAti:“Uruhare rwacu ni ugushyiraho ibishushanyombonera bishimangira
imikoreshereze y’ubutaka. Tuzagenzura ko bikorwa neza mu gihugu hose.”
3. Abashakashatsi ba Green Fund
Bemeza ko iyi gahunda iri mu by’ingenzi u Rwanda rugiye
gukora mu myaka 30 iri imbere mu rwego rwo kurwanya ibiza no kurengera
abaturage.
ISESENGURA RIHAMYE: AHO UBUTAKA BW’U RWANDA BUHAGAZE MU
2050
Mu 2050, u Rwanda ruzaba rufite:
Byose bizashingira ku mikoreshereze myiza y’ubutaka no
kurwanya isuri.
Gahunda yo kubungabunga ubutaka kugeza mu 2050 ni
imwe mu mishinga y’ingenzi izafasha u Rwanda gukomeza gutera imbere mu bukungu,
mu mibereho myiza y’abaturage no kurengera ibidukikije. Bitewe n’uko igihugu
gifite ubutaka butoya kandi abaturage bakiyongera, imicungire y’ubutaka irambye
ni yo nzira yonyine izafasha mu kurwanya isuri, kongera umusaruro w’ubuhinzi no
kurinda amashyamba azakenerwa n’abazabaho mu myaka iri imbere.
Iyi gahunda y’amafaranga menshi – Miliyari 9.2 z’amadolari
ya Amerika – ni ikimenyetso cy’uko u Rwanda rufite icyerekezo kirekire,
rutekereza iby’ahazaza h’abaturage barwo n’ubukungu bwarwo mu bihe bishya
by’ihindagurika ry’ibihe.


0 Comments
Imihigonews